home page
about us
services
products
news
support
view presentation
contacts







PODSTRANICE U "O NAMA":

| Predsjednik

| Tajnik

| Predsjedništvo

| Umjetnička komisija

| Selektor

| Članovi Udruge

| Prostorije

| O amaterizmu


O AMATERIZMU

Amaterizam i neprofesionalnost su pojmovi koji se ne mogu izbjeći u nazivima udruga sličnog tipa. Prosječan član, koji izlaže svoje radove na našim izložbama, često čuje od gledalaca, kako je plemenito i ugodno amaterski se baviti slikarstvom , unatoč nedostacima u znanjima i bez diplome. U ovim optimističkim izljevima amatersko slikanje se doživljava kao svojevrsni hobby, u smislu korisne i ugodne razbibrige. Ali, ove ocijene pogađaju samo dio realiteta koji nazivamo amaterizam. Slikarsko raspoloženje je pozitivno, ali ne uvijek. Fenomen amaterizma je znatno složeniji.

Na emocionalnom planu, svako slikanje je radost traženja i zanos stvaranja. Ali, pored radosti i zanosa, umjetnički rad susreće se i sa teškoćama, a ove donose neugodne sumnje u vrijednost ostvarenog, u korist od uloženog napora i niz neugodnih osjećaja, sve do stvaralačkih kriza.

Sam stvaralački akt ima svoju objektivnu i subjektivnu dimenziju. Razlikuju se teme, kako umjetnik sam doživljava sebe u svom radu (psihološka tema), te kako ga doživljavaju drugi, odnosno, što govori njegovo djelo (tema za estetiku i povijest umjetnosti; kako ga vidi publika i kako ga ocjenjuje kritika). Neki umjetnici zaista stvaraju i zaslužno ulaze u povijest otkrića nečeg lijepog i novog. Neki, međutim, "otkrivaju Ameriku", a da pri tom i ne znaju, da je "Amerika" već davno otkrivena. Ali i oni stvaraju nešto lijepo. Kreacija je pojam koji ima višeslojno i široko značenje; jednu od njegovih konotacija doseže i amater.

Usprkos izostajanja objektivne vrijednosti čina, amateri se raduju svojim uspjesima; ne bi im trebalo zamjeriti. A često su amaterski radovi prava i vrijedna dostignuća.

Riječ "amaterizam" (lat. amo=ljubiti, rado činiti) pogrešno se uzima kao bitno određenje u razlikovanju neprofesionalnog od profesionalnog umjetnika. I prvi i drugi su ljubitelji svog posla.

Riječ "neprofesionalnost" pogrešno se uzima kao bitno određenje u razlikovanju slikara-amatera od akademski obrazovanog slikara. Informacije i materijalna sredstva dostupni su svakom autodiktatu (samoukom). Neprofesionalni umjetnik radom, koristeći savjete poznavalaca i majstora, čitanjem relevantnog štiva, može daleko dogurati i postići prave uspjehe, tako da se na njegovim radovima više ne prepoznaju tragovi tapkanja u mraku neznanja i nevještine.




Svatko mora proći kroz muku učenja. Nikome nije unaprijed garantiran uspjeh. I profesionalni umjetnik cijeli život uči i ne ostaje kod onoga što je dobio u skeli. Svatko tko drži do svog posla, cijeli život uči, čak i kada to ne radi namjerno. Tako, i profesionalac je, u izvjesnom smislu, autodiktat. Često je uspješniji kao autodiktat, nego što je bio kao učenik. Pojam amater sadrži i jednu negativnu konotaciju. Na radovima neprofesionalnih slikara nije teško pronaći poneki element neznalaštva i nespretnosti. Kod profesionalnog slikara takvi elementi se teško mogu naći; kritičari im ponekad zamjeraju na rutini, jer očekuju i traže od njih kreaciju.

Majstor se postaje školovanjem, gledanjem, radom i iskustvom. Talent može pomoći, ali nije presudan. Negativna komponenta amaterskog rada naziva se "diletantizmom". Diletant voli svoj hobi, ali je u radu površan. To se u njegovom radu vidi na njegovim neuspjesima. Diletant, malo, premalo ili nikako ne nastoji prekoračiti granice svog traljavog rada. On je malo sklon naporu, koji će mu omogućiti da maskira svoje neznanje. U tome ga podržava nekritičnost dijela publike, koji je i sam nedorastao vještini gledanja i zapažanja, kome nedostaju pretpostavke za prepoznavanje kvalitete.

Profesionalac ponekad zamjera amateru. U tim zamjerkama obično se radi o cehovskom shvaćanju umjetničke produkcije, u profanoj situaciji konkurencije i osvajanju ili oduzimanju kupaca. Amater, koji takav odnos doživi, može biti ponosan na svoj uspjeh.

Amater koji objektivno nema pravih rezultata, ipak je radom izgradio sposobnost gledanja i razlikovanja boljeg od lošijeg. On se uvrstio u kvalitetniju publiku. Radom je odnjegovao svoj estetski senzibilitet. Društvo neprofesionalnih amatera uvijek je korisno, kako za svoje članove, tako i za sredinu u kojoj djeluje. Kriterije za vrednovanje amatersko-neprofesionalnog rada ne bi trebalo opterećivati zahtjevima koji važe za ulazak u povijest umjetnosti. Ali, dometi vrhunskih umjetnika iz povijesti umjetnosti ostaju uzor svakome tko želi napredovati. Inventivnost i kreacija imaju svoju težinu, ali ta težina ne bi smjela zaplašiti skromnog i radinog umjetnika. Dodajmo i ovo: amateri su najbolji posjetitelji galerija umjetnosti i umjetničkih izložbi. Amateri su važan segment čitalačke publike, kada je riječ o knjigama koje govore o umjetnicima i umjetnosti, o tehnikama umjetničkog rada, o dometima iz povijesti umjetnosti, na nivou faktografije i na nivou estetike.

V.M.




Predsjednik | Tajnik | Predsjedništvo | Umjetnička komisija | Selektor | Članovi Udruge | Prostorije | O amaterizmu

Copyright © Likovna udruga EMANUEL VIDOVIĆ, Split, HRVATSKA